Bića i svetovi video igre: teorijska i kulturološka paradigma (2025)

Bića i svetovi video igre Aleksandar Filipović 17 2 i486 sa 100/33 Mhz procesorom, 16 MB RAM. PROLOG Ljubav, mašta i igra Čini se da je ljudsko biće, nekada davno, na svom prapočetku, moralo ili moglo, po ugledu na božansko biće kome permanentno i neutešno teži, da bude jedno, 5 jedinstveno, hermafroditsko-dakle bezosećajno, samoživo i samozadovoljno, neizmenjivo i neprolazno, beskrajno nezainteresovano i nezanimljivo, dosađujuće u svom nepojmljivom vremenu, istovremeno bivstvujuće izvan svakog vremena, ili u ne-vremenu koje ima prošlost, ali nema početak i ima budućnost, ali nema kraj 6. Platon u "Gozbi" pominje biće "androgin 7 " (ανδρας-γυνή) koje je istovremeno imalo suštinu i osobine i muškog i ženskog "sadašnjeg" bića. Tako Aristofan u četvrtoj besedi "Gozbe" govori: "Svaki od nas, dakle, jeste samo prepolovljeno znamenje od jednog čoveka, jer smo, rasečeni postali dvoje iz jednoga. I otada svaki uvek traži drugo znamenje koje mu odgovara". 8 Sveti Pavle 9 u Novom Zavetu tvrdi da u božanskom biću Isusa Hrista nema ni muškog ni ženskog: "Nema tu Jevrejina ni Grka, nema roba ni gospodara, nema muškoga roda ni ženskoga; jer ste vi svi jedno u Hristu Isusu." 10 Onda je neko 11 učinio da se do tada jedinstveno ljudsko biće razlomi 12 u "fragmentarne likove života muškarca i žene" 13. Upravo je ta "razlomljenost 5 Muško i žensko, istovremeno. 6 Ista tema se pominje i u hindu predanju: Pošto su ljudi teško zloupotrebili svoju božansku suštinu, Brama je božansko u ljudima sakrio duboko u njih same, zapovedivši da ljudi do božanskog u sebi mogu da dođu samo u vanvremenskom spoju dva različita, rascepljena bića. 7 Platon, Gozba ili o ljubavi, Dereta, 2003, str. 41. 8 Ibid, str. 43. 9 Pavle iz Tarza, (danas Tarsus, jugoistočna Turska) istorijska ličnost, poznat kao apostol Pavle (grčki: Παῦλος, hebrejski: ‫ָש‬ ׁ ‫ּוא‬ ‫ל‬ Scha'ul; 5-65. ne.) jedan od najvećih hrišćanskih misionara svih vremena i teolog koji je napisao većinu knjiga Novog Zaveta. Posle Isusa Hrista, najvažnija je ličnost hrišćanstva i prvi hrišćanski filozof. Osnivao je crkve počev od okoline Jerusalima pa sve do Balkanskog poluostrva i Panonije (Illiricum).

Ko Ima Pravo Da Igra? Ometenost I Estetika Egzistencije

ГОДИШЊАК ФИЛОЗОФСКОГ ФАКУЛТЕТА У НОВОМ САДУ, 2015

Članak istražuje odnos između osoba s ometenošću i pozorišta polazeći od rada Udruženja Per-Art. U prvom delu rada autor naglašava da moderno sazrevanje društvene solidarnosti s osobama s ometenošću nije imalo za rezultat njihovu veću, nego manju prisutnost u likovnim umetnostima. Nakon pokazivanja da se prisustvo osoba s ometenošću na platnu vekovima svodilo na mehanizam zahvaljujući kojem se osnaživala svakidašnja svest o »zajedničkom«, i uvežbavala se da s lakoćom odbacuje sve što odstupa od društveno usvojenih normi, autor analizira posebnosti inkluzivnih gestova na savremenoj pozornišnoj sceni. Za razliku od uvođenja pojedinačnih likova s ometenošću u konvencionalne predstave, autor ističe da svakidašnji režim brige osobe s ometenošću prepoznaje kao objekte o kojima se moraju pobrinuti drugi, dok im uslovi grupnog umetničkog rada omogućavaju da iskroje vlastiti lik tako da se, što je najvažnije, ne oslanjaju na predstave i očekivanja drugih. U drugom delu rada autor sučeljava F...

Odnos znanstvenog i umjetničkog u filmskim antropološkim proizvodima — nadiđeno ili zaobiđeno pitanje? sažetak

2004

Globalizacija, okoliš i novi identiteti u postmodernoj kulturi

2001

Kad kokoš pomisli da je labud: gradba diskursa putem dihotomizacije

Suvremena lingvistika, 2021

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jaculig@ff zg.hr »Kad kokoš pomisli da je labud«: gradba diskursa putem dihotomizacije Rad predstavlja primjer analize gradbe diskursa na društvenim mrežama putem parova leksema koji u tom diskursu nose suprotna značenja. Diskurs koji se ovdje analizira izgrađen je oko situacije u kojoj je bivša predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović, uspinjanjem na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu nakon predstave Labuđe jezero izazvala negodovanje dijela javnosti, što je dovelo do uporabe novih i kontekstno uvjetovanih parova leksema suprotnih značenja. Leksemi kokoš i labud u kontekstu ovoga diskursa poslužili su kao podloga za razvoj daljnje komunikacije njegovih sudionika koju odlikuje dihotomizacija pojmovnoga znanja kao odraza konteksta situacije, ali i konteksta kulture (Žic Fuchs 1991) u kojoj se diskurs razvio. Razumijevanjem antonimije u širemu smislu (Jones et al. 2012) kao značenjskoga odnosa koji izvire iz suprotstavljanja pojmova s obzirom na njihove stvarne ili prividne karakteristike, možemo objasniti kako i zašto su leksemi kokoš i labud, ali i drugi leksemi uporabljeni kao antonimi u predmetnome diskursu, dovedeni u odnos suprotnosti, iako nisu standardno ni konvencionalno primjer antonimije (Jeff ries 2010, Jones 2002, Murphy 2003). Putem takvih parova leksema sudionici diskursa mogu uputiti snažne društveno relevantne poruke. Budući da je predmetni diskurs izrazito kulturološki specifi čan, analiziran je s obzirom na pripadajuće mu pojmovne domene koje predstavljaju pozadinsko znanje njegovih sudionika (Sharifi an 2011), ili makro-kontekst (Van Dijk 2009). Taj makro-kontekst potom služi za gradbu mikro-konteksta (Van Dijk 2009) putem dihotomizacije pojmova, odnosno leksema koji uobičajeno ne predstavljaju antonimiju (Jones et al. 2012). Ovakav primjer može nam približiti važnost odnosa suprotnosti u svakodnevnom diskursu, ali i njihov značaj u strukturi pojmovnoga sustava. Spoznaja da se čak i nekonvencionalizirani parovi leksema mogu dovesti u odnos suprotnosti ukoliko gradba diskursa to zahtijeva ide u prilog tezi da je antonimija u širemu smislu fl eksibilan i kreativan značenjski odnos koji bi mogao rasvijetliti neke spone između jezika i uma.

Sveto i svetogrđe u postsekularnom svetu

Religija i tolerancija, 2022

Rezime: U postmodernom, postsekularnom svetu u kome se religija ponovo javlja kao bitan društveno-politički faktor, optužbe za svetogrđe se na velika vrata vraćaju kao oružje u simboličkim borbama identitetskih grupa. Ovaj rad će stoga težiti da pruži opšti teorijsko-istorijski uvod u problematiku optužbi za svetogrđe, bogohuljenje, blasfemiju ili skrnavljenje svetinja. Nakon definicije pojmova, uslediće istorijski pregled pristupa blasfemiji u tradicionalnom judaizmu, hrišćanstvu i islamu, nakon čega će dat prikaz razvoja problematike u postsekularnom svetu. Zatim će se razmotriti funkcije koje optužbe za svetogrđe mogu obavljati u društvu, a posebno kako se njihovom proučavanju može pristupiti u kontekstu Srbije XXI veka.

Karakteristike I Djelovanje Nasilja U Videoigrama

Riječki teološki časopis, 2008

Filozofijska doktrina neobonaventurizma kao kritičko-asketskog ontologizma

Bogoslovska smotra

U ovom se znanstvenom doprinosu analiziraju nastanak i razvoj spekulativnih postavaka neobonaventurizma, filozofijskog pravca uspostavljenog na talijanskoj akademskoj sceni dvadesetog stoljeća te još i danas afirmiranog ponajprije na Katedri za teorijsku filozofiju Sveučilišta u Perugii. Uzimaju se pritom u obzir svi relevantni faktori utjecaja na doktrinu, a posebna se pažnja posvećuje reinterpretaciji i filozofijskoj nadopuni nativnog mu kritičkog ontologizma iz kojeg novi bonaventurizam nastaje kao njegova kritičko-asketska inačica. U radu se detaljno razlažu temeljni pojmovi škole, navode akademski profili eksponenata doktrine, kao i identitetne odrednice okruženja augustinovski i franjevački deklinirane regije Umbrije u kojoj je Sveučilište u Perugii prihvatilo, promoviralo i naposljetku dodatno obogatilo takvo filozofijsko učenje u mreži suvremenih i pretežito ateistički i agnostički orijentiranih filozofijskih opredjeljenja u kontekstu suvremene spekulacije na tu temu.

Zajedničko polje identiteta i razlike: spekulativna i socijalna teorija

Filozofska istraživanja, 2012

Zajedničko polje identiteta i razlike: spekulativna i socijalna teorija Sažetak Ovaj rad želi u dilemama s kojima se suočavaju suvremene društvene znanosti pri nastojanju artikuliranja koncepcije kolektivnog identiteta prepoznati motive mišljenja identiteta koje je već iskušavala spekulativna filozofska tradicija. Čini se da jednim zaobilaznim i tako reći »empirijskim« putem prve ponavljaju paradokse potonje: udarajući na samu granicu diskurzivnog poimanja identiteta, svjedoče o unutrašnjoj proturječnosti i, istovremeno, neophodnosti njegovog instaliranja. Oba pristupa ustanovljuju neizbježnu »dijalektičku« suigru identiteta i razlike, koji se, čak i u svojim radikalnim samoafirmacijama, međusobno podrazumijevaju, konstituiraju i podržavaju. Upitno, međutim, (p)ostaje koliko je takva njihova »apstraktna« strukturalna su-upućenost operativna, kao i je li moguće misliti mimo ili preko nje. Ključne riječi identitet, razlika, društvene znanosti, politika identiteta, filozofija razlike Novo i najnovije vrijeme 'Identitet' je devedesetih godina prošlog stoljeća postao jednim od pojmova koji daju okvir intelektualnim debatama. Sociolozi, antropolozi, politolozi, psiholozi, geografi, povjesničari, filozofi, čini se da svi imaju, i to u različitim diskursima, nešto o njemu reći: od diskusija o njegovoj konstitutivnosti za modernu do njegovih postmodernih osporavanja, od različitih pokušaja feminizma da dekonstruira rodne konvencije društva do zbrke oko uskrsnuća nacionalizma i etniciteta kao značajnih političkih snaga. I uopće više nije riječ o nekakvom factum brutum koji bi se zvao 'identitet': govori se o njegovoj promjeni-o nastajanju novih identiteta, o renesansi starih, o transformaciji postojećih-o čitavoj »politici identiteta«. I ne govore, najzad, samo intelektualci, nego i novinari i političari, pisci i pravnici, stručnjaci za tržište, potrošnju i oglašavanje. 1

Filmski turizam u Hrvatskoj – Studija slučaja „Igra Prijestolja“

Oeconomica Jadertina, 2021

Filmski turizam pratio je razvoj filma, a u Republici Hrvatskoj postaje sve popularniji oblik turizma zahvaljujući snimanju serije „Igra Prijestolja“ u Dubrovniku, okolici Splita i okolici Šibenika. Snimanje popularne serije je iznjedrilo niz novih turističkih ponuda na lokacijama snimanja, tako što brojne nacionalne i internacionalne agencije nude mnoštvo različitih putovanja i izleta koji uključuju posjet lokacijama snimanja serije. Turizam koji se samo oslanja na prirodne ljepote, kojih u Hrvatskoj ne nedostaje, nije model koji će dugoročno doprinijeti povećanju konkurentnosti hrvatskog turizma u odnosu na ostale mediteranske zemlje. Međutim, ulaganjem u razvoj filmske industrije potencijalno se potiče razvoj filmskog turizma koji je prilika za smanjenje ovisnosti hrvatskog turizma o prirodnim ljepotama i vremenskim prilikama. Svrha istraživanja u ovom radu je da se izmjere ekonomski učinci filmskog turizma na primjeru serije „Igra Prijestolja“ u Republici Hrvatskoj. Primarni cil...

Nada Švob-Đokić, Jaka Primorac, Krešimir Jurlin KULTURA ZABORAVA Industrijalizacija kulturnih djelatnosti

Drustvena Istraživanja, 2010